
Poslednjih godina krpelji su postali velika opasnost jer prenose Lajmsku bolest.
Ipak, to ne znači da deci treba zabraniti da idu u travu, ali bi trebalo preduzeti neke preventivne mere pre igranja u prirodi, ali i nakon nje.
Noge (potkolenice) ali i vrat, deo iza uha, pa i kosa su mesta na kojima se krpelji najčešće kriju. Osetljiva mesta bi trebalo zaštiti preparatima koji se nanose na kožu i odbijaju insekte. Međutim, problem je u tome što je krpelj snalažljiv, pa ume da pronađe deo na koži koji nije namazan.
Šta preduzeti?
-Najbolje je dete odvesti u ambulantu gde će se lepo i brzo, sterilnim instrumentima odstraniti krpelj.
-Ne treba ga na licu mesta vaditi iglama i drugi priručnim „alatima“, a ne treba ga čupati ni rukama jer će njegova glava sa rilicom ostati u koži. Može da se proba sa kockicom leda koja se prisloni uz krpelja nekoliko minuta kako bi se umrtvio, a onda se izvuče.
Terapija
Dete koje ujede krpelj mora dobijati bar dvonedeljnu antibiotsku terapiju kako bi se sprečila pojava Lajmske bolesti (upala mozga). Svaki treći krpelj u gradu nosi prouzrokovača ove bolesti i isporuči ga prilikom ujeda. Iako je van grada broj prokuženih krpelja manji i tada je potrebno dati detetu antibiotik. Obično se prepisuje amoksicilin (za alergične na penicilin eritromicin) ali je to posao lekara, koji će odrediti dozu i tačno trajanje terapije.
Saveti
1. Krpelji ne prenose samo Lajmsku bolest, već i meningitis i meningoencefalitis. Između ostalog, mogu da prenesu brucelozu i leptospirozu. Zato treba da se izbegava boravak pored žbunastog bilja i ispod drveća – na kojem se, najčešće, nalaze. Krpelja iritira pokret i on sa drveta pada, tako da na telu obično može da se nađe više uboda.
Izvor: kucnilekar
0 komentari:
Objavi komentar